Ima u Genadijevoj pustinji jedan čovjek velike pameti. On je plemićkog roda i potpukovnik po činu i ima veliko bogatstvo. Dok je još živio u svijetu, nije htio da se vezuje brakom, odvojio se od svijeta, evo već deset godina, pošto je zavolio tiha i ćutljiva pristaništa i umirio svoja osjećanja od svjetskih sujeta. Živi potpuno po manastirskom ustavu, a neće da se zakaluđeri. A … Nastavi čitati Čovjek velike pameti
Prema starim turskim vjerovanjima, imenovanje sultana bilo je u Božjim rukama, te je donošenje bilo kakvog utvrđenog zakona o nasljeđivanju sultanata značilo suprotstavljanje Božjoj volji. Svome sinu Bajazitu, koji je pokušao da se domogne vladarske moći, Sulejman I je rekao: „Ubuduće valja sve da prepustiš Bogu jer kraljevstvima i njihovom vlašću ne raspolaže čovjekova želja već Božja volja. Ako On odredi da nakon mene carstvo … Nastavi čitati Sultanska vremena
Cilj ukrašavanja nije skrivanje ružnoće, već kićenje lijepih stvari kako bi postale još ljepše. Majka djetetu ne stavlja plavu mašnicu oko vrata zato što misli da je dijete bez nje ružno. Ljubavnik ne poklanja djevojci ogrlicu da bi prikrio njen vrat. Kad bi ljudi voljeli Pimliko (kvart u centru Londona) onako kako majke vole svoju djecu, zato što je njihov, on bi mogao postati ljepši … Nastavi čitati Od ljubavi se raste
Korupcija, mito i krađa mogu se suzbiti jedino drastičnim mjerama i drakonskim kaznama. Tako je barem smatrala nova jugoslovenska vlast neposredno po završetku Drugog svjetskog rata. U ono mahnito doba, zbog kriminala se, daleko bilo, po kratkom postupku zaista moglo završiti iza rešetaka, a sudovi su (posebno vojni) nemilosrdno skidali glave, sprovodeći “pravdu” i društvene promjene. Srećom po aktuelne direktore, menadžere i eksperte, ta su … Nastavi čitati Strijeljani zbog šibica i pekmeza
Čitava istorija ljudske kulture uči nas da tradicije jedna drugu bogate i da nema nezavisne tradicije. Navešću samo jedan primer: naš srpski spomenik krajputaš nedvosmisleno je izveden iz turskog nišana. Turski, odnosno islamsko-arapski grobni beleg izveden je nešto posrednije iz jevrejskog. Junaci su se, dakle, junački tamanili, ali na planu univerzalnog jezika simbola odavali su sebi poštu na istovetan, bezmalo bratski način. Autohtonih tradicija nema. … Nastavi čitati Bogdanov nauk
Tražiti zadovoljstvo koje nije prirodno niti neophodno, kao na primjer vladanje svijetom ili posjedovanje bogatstva, znači željeti predmete bez sadržaja i sasvim ništavne. Prirodne, ali suvišne želje, kao što je težnja da se hranimo isključivo finim jelima ili rijetkim napitcima, takođe su ništavne u mjeri u kojoj potraga za njima uznemiruje dušu. Ne treba tražiti sva zadovoljstva, jer kao što medicina preporučuje umjeren život, moral … Nastavi čitati Jednostavan život
Kao i ostali narodni poslanici, primam i ja hiljadu dinara mjesečno, na ime naknade troškova za putovanja u svoj izborni srez. Kako ja, nažalost, zbog svojih drugih obaveza nisam u mogućnosti da svakog mjeseca dođem u Travnik, a i onda kad dođem moji troškovi nisu naročito veliki, to sam riješio da taj iznos stavim na raspolaganje tome Gradskom odboru i da vas bar na taj … Nastavi čitati Andrićeva hiljadarka
Pametni telefoni utiču na zdravlje i obrazovanje mladih te predstavljaju prijetnju demokratskom društvu. Razmotrimo nekoliko primjera: jedna majka mi se žali da ju je sin ugrizao za ruku kad mu je pokušala oduzeti mobitel. Jasan znak ovisnosti! U Južnoj Koreji udio mladih ovisnika o pametnim telefonima premašuje 30 posto. Njemačka studija objavljena u oktobru 2015. o upotrebi pametnih telefona među pet stotina djece od 8 … Nastavi čitati Šta nam rade “pametni” telefoni
Nije naša žalost najveća u tom što po našim selima ljudi još stanuju u kućama koje se malo razlikuju od medvjeđih brloga. Ni u tom što po tim selima u gluho doba još hodaju vještice i vukodlaci, a hodžinski zapisi još predstavljaju najobljubnije sredstvo sveopćeg ozdravljenja. Niti je naša žalost najveća u tom što naše selo izjedaju zelenaški krpelji, egzekutorske zvijeri, dugovi, kineske nadnice, uši, … Nastavi čitati Najveća žalost
Buntovni pokret u Bosanskoj Krajini i Posavini godine 1858, nastao zbog nesređenih agrarnih prilika, bio je brzo ugušen. Posljedica mu je bila da je narod iz oba kraja u velikom broju prebjegao u Slavoniju i Hrvatsku. Na izmaku mjeseca juna iste godine bilo je u Hrvatskoj izbjeglih Krajišnika oko 3000. Povrativši se docnije našli su bjegunci popaljene kuće i zaparložene zemlje, a stoke i sjemena … Nastavi čitati Ruska pomoć za Dubicu 1860.
HRAST 