Nasilna je ona vlast koja se obračunava sa mislima ljudi. Država čini nepravdu podanicima i zadire u njihova prava kad svakome hoće da propiše šta treba da prihvati kao istinu, a šta da odbaci kao laž. Svako je gospodar svojih misli i nesretan je svaki pokušaj države ako želi ljude prisiliti da govore samo prema državnim propisima. Slobodan je samo onaj čovjek koji živi vođen … Nastavi čitati O slobodi
Davno, još u svetačka vremena, kad su sveci po zemlji hodali, kad se Bog ljudima javljao, kad je narod bio pobožan, kad nije bilo hrsuza i ugursuza, kad je svako poštovao svakoga, i slušao mlađi starije, kad se nije pitalo koje si vjere, nego jesi li insan i činiš li dobro, kad je svak u miru i bratskoj slozi živio, a obraz i poštenje čuvao, … Nastavi čitati Kad se Bog ljudima javljao
Pitanje odnosa Rusije i Evrope, odnosno slovenskog svijeta i zapadnoevropske civilizacije, u žiži je političkog i naučnog interesovanja već više od dva vijeka. U okviru tih rasprava u Rusiji se tridesetih godina 19. vijeka razvila posebna škola mišljenja – slovenofilstvo. Kao istaknuti ideolog slovenofila izdvojio se Nikolaj Danilevski (1822-1885) koji je 1869. godine objavio djelo „Rusija i Evropa“. Znameniti pisac Fjodor Dostojevski smatrao je da … Nastavi čitati Rusija i Evropa
Djelo Razmišljanja, ili sentencije i moralne maksime, poznatije kao Maksime, objavljeno je prvi put u Holandiji 1664, a zatim sljedeće godine i u Francuskoj. Najpoznatije je i najčitanije djelo francuskog plemića Françoisa VI, vojvode od La Rochefoucaulda, kneza od Marcillaca. Ova knjiga, koju su sa velikim zadovoljstvom čitali i Volter i Niče, smatra se vrhuncem francuskog moralizma 17. vijeka. Maksime su djelo o čovjeku u … Nastavi čitati Lakše je biti mudar za druge
U Brankovini sad se drva seku I u grad voze da prodadu. Siromasi obaraju šumu mladu, bukve čija kora se još kupa u mleku, ceriće što tek počinju da rastu. Ceo bogovetni dan pognuti seku, dogod sunce ne pređe svoj put nebom. Tek kad sveštenik na večernje siđe niz reku, sednu na panjeve i maše se torbe s hlebom. Sutradan na vočiću jedinom silaze gradu, … Nastavi čitati Moji zemljaci
Narodni tribun, trgovac i spisatelj Gavro Vučković Krajišnik (1826-1876), čovjek nesvakidašnje biografije, ostao je upamćen i po porezu koji je po njemu nazvan. U zimu 1930. godine, o burnom Vučkovićevom životu i njegovom „zlosrećnom poslanstvu u Carigrad“ pisao je tada mladi jugoslovenski diplomata Ivo Andrić. Rođen u selu Dabru (kod Sanskog Mosta) u Bosanskoj Krajini, zaboravljeni bosanski političar i „poslanik opunomoćeni“ Gavro Vučković bio je … Nastavi čitati Jadi Gavre Vučkovića
Mostarski književnik Svetozar Ćorović i urednik lista Bosanska vila Nikola Kašiković u vrijeme Aneksione krize (1908–1909) izbjegli su u Italiju, a naknadno im se pridružio i pjesnik Aleksa Šantić. Ćorović se u martu 1909. iz Venecije pismom javio supruzi Persi. Draga Perso, evo me dakle u Veneciji…Kad sam izašao na palubu i pogledao na onaj dugački niz kuća čije temelje zapljuskuju valovi morski, pomislio sam … Nastavi čitati Sve more oko kuća
Moj je kralj rođen u pojatii kroza sve svoje danenije imao kamo nasloniti glavukako bi me poučioda mi svega vijeka valja putovati. Moj je kralj dijelio život s odbačenimai nedostojnima kako bi me poučioda prihvatim svakoga jer je svatko dostojanda ga sunce obasja i da ga dažd blagoslovi. Moj je kralj prao noge svojim podanicimakako bi me poučio da su kralj i podanicipozvani da budu … Nastavi čitati Sretan Božić!
Odavno je već ispričana istočnjačka priča o putniku kojeg je po pustinji vijala i stigla razjarena zvijer. U želji da se spasi od nje, putnik uskoči u isušeni bunar. Ali, na dnu bunara ugleda aždaju koja je razjapila čeljust da ga proždere. On, jadnik, kako nije smio da izađe, jer bi poginuo od razjarene zvijeri, a nije smio ni da skoči na dno bunara jer … Nastavi čitati Grane života
Bosanska zemlja puna je raznih vrijednih minerala, njena brda obiluju izvanrednim šumama, njene dobro navodnjene ravnice plodne su i izdašne, njen narod, u uslovima prosvijećenosti, pokazuje se kao izuzetno darovit. Pa ipak, njena trgovina je ništavna. Šljive – da navedemo izvještaj konzula Houmza za 1873. godinu – “najvredniji su trgovinski artikal pokrajine“. Bosansko stanovništvo je neuko, niti jedan čovjek od stotinu, ne zna čitati, a … Nastavi čitati Bilješke o Bosni
HRAST 