Bosanski kralj STJEPAN TOMAŠEVIĆ već duže vrijeme znao je da će ovog puta on biti napadnut. Početkom novembra 1461, izvjestio je papu preko jednog poslanika da “turski car namjerava da iduće godine krene na Bosnu s velikom vojskom i da su trupe i topovi već pripremljeni”. Preklinjao je PIJA II da mu pomogne; on ne očekuje zlatna brda, ali njegovi neprijatelji i zemljaci bi trebalo … Nastavi čitati Pohod na Bosnu (1)
Krenuvši od najstarijih prikaza ženskog tijela možemo sebi postaviti pitanje kojim tokom i na koji način je ono prezentirano? Prvo što pada na pamet poznavaocima umjetnosti jeste čuvena Wilendorfska Venera. Ona je datirana na period oko 30 hiljada godina prije naše ere i svi se historičari umjetnosti slažu da je ona prikaz idealne žene tog doba. Od fizičkih karakteristika bitno je naglasiti predimenzionirane grudi i … Nastavi čitati Slika žene
Novi (Novigrad, turski Novin) na Uni kraj ušća Sane spominje se 1280. kao Novum castrum (Novigrad), a pripadao je knezovima Blagajskim, i početkom 16. stoljeća došao je u vlast NIKOLE ZRINSKOG. Zajedno s Kostajnicom pao je u turske ruke 1557. godine. Prvih godina turske uprave u Novom brojila je posada 200 pješaka i 200 konjanika. Novski zapovjednik Veličan-aga i Henslan, vojvoda Kostajnice, udarili su na … Nastavi čitati Novi na Uni
Napad Njemačke na Sovjetski Savez 22. juna 1941. dodatno je ubrzao pripremu ustanka na području Dubice. Krajem juna se i pročulo da je buna već počela. MIRKO BAŠIĆ se prisjetio kako je, potaknut glasinama, iskopao skriveni karabin i sa grupom ljudi krenuo ka Međuvođu, ali ih je učitelj iz Mrazovaca NIKOLA LUKETIĆ presreo i zaustavio. “U stalnom smo iščekivanju i skoro ništa ne radimo. Čekamo … Nastavi čitati Ustanička Dubica (2)
Slom Kraljevine Jugoslavije u Aprilskom ratu bio je brz i neminovan. Iako je predsjednik vlade general DUŠAN SIMOVIĆ 12. aprila 1941. izjavio da gaji “puno povjerenje u moralnu snagu vojske i naroda”, već narednog dana prvi njemački motociklisti pojavili su se na starom drvenom mostu koji je spajao Hrvatsku i Bosansku Dubicu. Obezglavljena jugoslovenska vojska u povlačenju u dva je navrata pokušala da sruši most … Nastavi čitati Ustanička Dubica (1)
Stvarni svijet, kako nam je poznato, omeđen je kako prostorno tako i vremenski za razliku od medijskog svijeta. Današnje doba je epoha obilježena daljinskim upravljačima, računarima, mobitelima, tabletima. Kraće rečeno, ovo je doba tačskrinova. Od svih postojećih medija najutjecajniji i najkorišteniji su televizija i internet. Televizija kao audiovizualni medij još uvijek je ostala popularna. U tehnološkom napretku ona nije ostala zanemarena kutija. Kako je ovo … Nastavi čitati Virus u medijima
Osim dubičkih begovskih kuća – ŠERIĆA i CERIĆA – veće ili manje posjede oko Dubice imale su i druge poznate porodice sa prostora Bosanske krajine. Tako su banjalučki begovi IBRAHIMBEGOVIĆI posjedovali 1.023 dunuma u Bijakovcu, a kao vlasnik zemljišta bio je upisan SALIH-BEG IBRAHIMBEGOVIĆ. Kako piše dr HUSNIJA KAMBEROVIĆ, u dubičkim zemljišnim knjigama pojavljuju se i KULENOVIĆI, jedna od najrazgranatijih begovskih porodica u Bosni. Nakon … Nastavi čitati Begovi na području Dubice (2)
Bosanski begovat je od sredine 16. vijeka pa sve do kraja austrougarske okupacije Bosne predstavljao zemljoposjedničku i društvenu elitu. O begovima su vođene (i vode se) brojne rasprave. Nazivani su “posljednjom evropskom aristokratijom”, ali i krvopijama i tlačiteljima. Polemike su vođene i o samom značenju titule beg i o tome ko zapravo može da je nosi. Tako je KARL SAKS, austrijski stručnjak za balkanska pitanja, … Nastavi čitati Begovi na području Dubice (1)
Slovenački istoričar i etnolog EMILIJAN LILEK (1850-1940) postao je profesor Prve gimnazije u Sarajevu 1889. godine. Napisao je udžbenik bosanske istorije, a boravak u Bosni iskoristio je za prikupljanje narodnih običaja i vjerovanja. Iz njegovih spisa, izdvajamo pabirke o duši. “Duša umrloga ne ide odmah nakon smrti u nebo, nego se do 40 dana zadržaje oko groba i u kući, gdje oblijeće prvijeh sedam dana … Nastavi čitati Duša noću hoda po svijetu
Po pripovijedanju moga parohijanina Turudije, starca od 94 godine, bila je Bosanska Gradiška prije 90 godina vrlo mala i neznatna. Imala je samo 4 srpske, 6 katoličkih i nekoliko turskih kuća. U gradu (za koji se ne zna izvjesno ko ga je gradio) sjedio je DERVIŠAGA SMAILAGIĆ. Njega su poslije odatle istjerali, a došao je takozvani „kul” od četiri čovjeka, koji su upravljali Gradiškom i … Nastavi čitati Gradiška negda i sad
HRAST 