Prema starim turskim vjerovanjima, imenovanje sultana bilo je u Božjim rukama, te je donošenje bilo kakvog utvrđenog zakona o nasljeđivanju sultanata značilo suprotstavljanje Božjoj volji. Svome sinu Bajazitu, koji je pokušao da se domogne vladarske moći, Sulejman I je rekao: „Ubuduće valja sve da prepustiš Bogu jer kraljevstvima i njihovom vlašću ne raspolaže čovjekova želja već Božja volja. Ako On odredi da nakon mene carstvo … Nastavi čitati Sultanska vremena

Korupcija, mito i krađa mogu se suzbiti jedino drastičnim mjerama i drakonskim kaznama. Tako je barem smatrala nova jugoslovenska vlast neposredno po završetku Drugog svjetskog rata. U ono mahnito doba, zbog kriminala se, daleko bilo, po kratkom postupku zaista moglo završiti iza rešetaka, a sudovi su (posebno vojni) nemilosrdno skidali glave, sprovodeći “pravdu” i društvene promjene. Srećom po aktuelne direktore, menadžere i eksperte, ta su … Nastavi čitati Strijeljani zbog šibica i pekmeza

Čitavo vrijeme NDH za Miroslava Krležu zauzimali su se Mile Budak i Jure Vranešić koji ga je neko vrijeme čuvao u svom sanatorijumu. Otpravnik poslova jugoslavenskoga kraljevskog poslanstva u Madridu Lj. Višacki je 11. III 1942. izvijestio ministarstvo vanjskih poslova u Londonu ovako: „Prema obaveštenjima dobivenim od naših državljana izbeglih iz zemlje, izgleda da je Sanatorijum za nervne bolesti dr Vranešića u Zagrebu utočište za … Nastavi čitati Krleža kod Pavelića

Na ideju da formiramo Komisiju za atomsku energiju došli smo nakon sukoba sa SSSR-om…Bio sam zadužen za bezbjednost. Cijela stvar oko Atomske komisije je držana u tajnosti, a UDB-a se starala da takva informacija ne procuri u javnost. Na jednom od sastanaka Komisije čula se ideja o pravljenju atomske bombe. Ko ju je saopštio? Ranković. Zašto je uopšte Jugoslaviji bila potrebna atomska bomba? Ako su … Nastavi čitati Kako smo pravili atomsku bombu

Gotovo cijeli južni i zapadni dio Bosne, to jest predio između Vrbasa i Neretve i austrijske granice, u septembru 1816. bio je pod oružjem uslijed međusobnih sukoba. Bosna je bila krajnje podijeljena: uglavnom su se izdvojile tri grupe. U prvoj grupi vodila se borba između bihaćkog kapetana Rustembega s jedne strane, te Kulenovića, Beširevića i Cerića (kapetana iz Ostrošca, Ostrovice-Vakufa i Novog) s druge strane, … Nastavi čitati Bosanski lonac

Ima dokaza da je Staljin zaista pokušao da likvidira Josipa Broza Tita. Jugoslovensko partijsko rukovodstvo je 1948. godine optuženo od strane Moskve da je zauzelo „antisovjetski stav pozajmljen iz arsenala kontrarevolucionarnog trockizma“. Razumno je pretpostaviti da je Staljin Titu želio istu sudbinu kakva je snašla Trockog, posebno u vrijeme kada je jugoslovenski lider bio izolovan i od komunističkog bloka i od ostatka svijeta. Aleksej Snegov, … Nastavi čitati Titovo Pismo Staljinu

Ko je u novembru 1921, za fašističkog kongresa u Rimu video njihove povorke kako, u crnim košuljama sa mrtvačkim glavama, razbarušene kose i paradna koraka, prolaze mirnim rimskim ulicama, taj je u njima mogao da čita poreklo i put fašizma. Izuzimajući po kojeg oduševljena i bradata profesora i gazdinske sinove, i studente s naočarima, sve su to bila brutalna, neinteligentna lica violentnih palanačkih tipova. Gologlavi, … Nastavi čitati Sve go tucibrat

Bune muslimana seljaka izbijale su u pojedinim krajevima Bosne, najčešće u Sarajevu i okolini, još u 17. stoljeću. Prva velika muslimanska seljačka buna pojavila se u prvoj polovini pete decenije 18. stoljeća. Ona je zahvatila gotovo čitavo područje Bosne i Hercegovine i trajala više od deset godina. Ogorčeni na prekomjerno izrabljivanje i zloupotrebe vlasti bosanskih vezira i njihovih pomagača ajana, kapetana, kadija i drugih, seljaci … Nastavi čitati Bosanska seljačka buna