Mostarski književnik Svetozar Ćorović i urednik lista Bosanska vila Nikola Kašiković u vrijeme Aneksione krize (1908–1909) izbjegli su u Italiju, a naknadno im se pridružio i pjesnik Aleksa Šantić. Ćorović se u martu 1909. iz Venecije pismom javio supruzi Persi. Draga Perso, evo me dakle u Veneciji…Kad sam izašao na palubu i pogledao na onaj dugački niz kuća čije temelje zapljuskuju valovi morski, pomislio sam … Nastavi čitati Sve more oko kuća

Legenda vezuje postanak manastira Gomionice (42 kilometra zapadno od Banja Luke) uz imena Stefana Nemanje i Svetog Save, ali nema dokumenata koji bi potvrdili ovo predanje. Drugo kazivanje vezano za Gomionicu, prema kojem je manastir osnovala neka carica Mara, takođe nije moguće provjeriti u istorijskim izvorima. Jedni su ovu tobožnju ktitorku dovodili u vezu sa sultanijom Marom, kćerkom despota Đurđa Brankovića i ženom sultana Murata … Nastavi čitati Manastir Gomionica

Statusni simboli se relativno rijetko pojavljuju na stećcima. To su: štap, knjiga i čaša. Oni su predstavljali obično ljude koji su imali istaknutiji položaj u društvu ili su pak obavljali neke vjerske funkcije. Prikazi štapa u kategorijama motiva statusnih simbola su najintrigantniji. S tim u vezi misli se prije svega na njegovu simboliku, a ne na praktičnu upotrebu. Tako je štap „govorio“ o onome ko … Nastavi čitati Štap, čaša i knjiga

Bio je najstariji u Bosni i Hercegovini. Sve je vidio i upamtio. I bosansku vlastelu i kraljeve, i Osmanlije i svjetske ratove. Kada je 1954. stavljen pod zaštitu zakona, procijenjeno je da je prevalio hiljadu godina. „Premda hrastovi mogu da dožive do hiljadu godina, u izuzetnim slučajevima i više, ovo je jedinstven slučaj hiljadugodišnjeg stabla u BiH“, pisala je Vera Brežančić u časopisu Naše starine, … Nastavi čitati Priča o starom hrastu

O ukrasu na srednjovjekovnim kamenim nadgrobnicima u Bosni i Humu piše se i raspravlja već više od dva vijeka. Porijeklo, značenje i stilske osobine motiva klesanih na stećcima sagledavani su iz različitih uglova i tumačeni na međusobno oprečne načine. Ovim problemom bavili su se istoričari, arheolozi, teolozi, književnici, etnolozi i istoričari umjetnosti, te je bibliografija o ukrasu klesanom na stećcima dostigla značajan obim. U posljednjih … Nastavi čitati Kolo na stećku

Na latinskom jeziku Una treba da znači jedna, ili jedina, ili – možda jedinstvena, pa bi, prema tome bilo: Una – jedinstvena rijeka. A ona – po svojoj ljepoti, po svojim virovima, slapovima, po svome toku i svome hodu to i jeste: lijepa i možda najljepša naša rijeka. To je jedna naša hladna voda, za razliku od Sane, koja je topla; to je jedna naša … Nastavi čitati Ima jedna rijeka…

Na šesnaest kilometara istočno od Banja Luke, kod banje Slatine, na padinama brežuljaka, razasuto je selo Malo Blaško. Na zapadnom kraju sela, u bukovoj i hrastovoj šumi Osoje, na proplanku jedne glavice među retkim lipama, nalazi se stara drvena crkvica, posvećena Roždestvu Bogorodice. Mesto na kome je crkva veoma je staro. Oko crkve je groblje sa nekoliko starih mramorova-stećaka, sa ostacima kamenih nadgrobnih krstova iz … Nastavi čitati Tajna drvene crkve

Turci su Kalemegdan nazvali Fićir-Bajir, što znači breg za razmišljanje. Taj prostrani plato oko Tvrđave bio je pre više od sto godina gradsko polje na kome su se vežbali turski vojnici i danas je najveći park Beograda i najlepše mesto za šetnju. Na svome putu po Podunavlju češki književnik SIGFRID KAPER, prevodilac srpskih narodnih pesama, navratio je 1850. godine u Beograd i obišao Kalemegdan: “Sama … Nastavi čitati Breg za razmišljanje

Jelen je morao biti veoma važan motiv. Pojavljuje se na velikom broju stećaka. S upečatljivom uvjerenošću, većina jugoslovenskih istraživača zastupa tezu da jelen na stećcima predstavlja isključivo lovinu: progonjeni jelen, kakvog često vidimo na stećcima, prema tome ne bi predstavljao ništa do prisjećanje na lov kao razonodu bosanskih feudalaca. Benac i Truhelka, međutim, primjećuju da se ni u Bosni ni u Hercegovini jeleni ne pojavljuju … Nastavi čitati Jelen u kamenu