Godine 1690. u Nirnbergu je napravljen prvi klarinet, engleski astronom JOHN FLAMSTED opazio je planetu Uran, a u Londonu je osnovana do danas aktivna Barkleys banka. Na našim prostorima trajao je strahoviti Veliki bečki rat (1662-1699) pa je ta godina bila poput najcrnje more. Na inicijativu pape INOĆENTIJA XI, 1683. stvorena je Sveta liga koju su činili Sveto Rimsko Carstvo, Mletačka Republika i Poljska. Tri … Nastavi čitati Oganj i krvavi snijeg
Mahmud-aga Hanjalić ubio je ljeljena 1814. godine, u Hercegovini u ljubuškom kotaru, u selu zvanom Otoka. U tom mjestu priča narod kako je rečeni Mahmud-aga klanjao ićindiju na jednoj humci pokraj sela, kad u isto doba natjeraju vižlad iz ljubuškog luga jednoga ljeljena, kojega on klanjajući smotri. Predavši selam, odmah zgrabi dugu pušku pa opali na ljeljena i tu ga ubije. Zato se i sada … Nastavi čitati Ljeljeni u Bosni i Hercegovini
Na periferiji malih bosanskih varoši zapazićete karakteristične baštice koje su ponajčešće iza kuće, a ne pred njom. One su obično nepravilnog oblika i minijaturno malene, zbijene u osojno mesto između naličja kuće i susednog zida, ili ograde od visokih dasaka sastavljenih tako da se ni proviriti ne može između njih. Sastoje se od dve-tri povisoke, po veličini nejednake leje, obično eliptična, ali uvek nepravilna oblika, … Nastavi čitati Bosanske baštice
Nije teško objasniti zašto su Turci tako lako osvajali na Balkanu. Osmanska invazija vremenski se poklopila sa političkim rasparčavanjem i mnogi su nezavisni kraljevi, despoti i namjesnici malih balkanskih kneževina bez oklijevanja tražili pomoć spolja, kako bi riješili svoje unutrašnje razmirice. Za razliku od rasula koje je vladalo na Balkanu, Osmanlije su vodile dosljednu politiku i jedino su oni raspolagali vojnim snagama i centralizovanom vlašću … Nastavi čitati Lakoća osvajanja
Priču koju ćete sad čuti ispričao mi je čovjek po imenu Kečo, važan čovjek s granice, koji je brzo osijedio. „Ruke mi se tresu, kosa sijedi”, kazao je. „No, ne bojim se smrti. Kuća koju sam napravio čvrsta je. Zaradio sam toliko da moja žena ima šta da jede. Već dva puta su pokušali da me ubiju, ali im nije bilo lako: potonji put njih … Nastavi čitati Crna brda
Dana 16. avgusta 1513, ugarsko-hrvatska vojska pod vođstvom PETRA BERISLAVIĆA potukla je turske snage kod Dubice, nedaleko od ušća Une u Savu. Pobjeda je čak i u Rimu obilježena plotunima sa Anđeoske tvrđave, zvonjavom zvona i zahvalnom pobožnošću pape LAVA X. Tako barem tvrde dvije hronike objavljene stotinak godina nakon bitke. Iako su zapisi o ovom sukobu poprilično konfuzni i mitomanski (hiljade poginulih Turaka i … Nastavi čitati Bitka kod Dubice 1513.
Nevesinjska puška našla je odjeka u Krajini i Knežpolјu. Knežpolјci oduvek su poznati buntovnici i borci za slobodu. Još za bune 1834. godine narod je krvavo stradao između Banje Luke i Gradiške. Ustanici su u masama ubijani. U Banjoj Luci, tako su stariji lјudi pričali, među obešenim bilo je samih 70 glava kojima je bilo ime Petar. Uprkos svih tih stradanja, narod je uvek u … Nastavi čitati Buna u Bosanskoj Krajini
Švedski list Calmarposten 24. februara 1816. donosi vijest iz Zagreba o širenju kuge u Vojnoj krajini na području Dubice, Kostajnice i Jasenovca. Ista vijest objavljena je u još nekim švedskim novinama. U vijesti datiranoj 10. decembra (1815) spominje se i Turska Dubica, gdje su prema podacima nepoznatog izvora – “ljudi skoro potpuno izumrli”! Vijest glasi: “Agram 30. decembra: 10. ovog mjeseca dobili smo neprijatnu vijest, … Nastavi čitati Kuga u Dubici 1815.
Najveći rimski govornik i pisac MARKO TULIJE CICERON rodio se u Arpinu (srednja Italija) 106. godine prije naše ere. Nadimak Ciceron (cicero-vrsta graška), vjeruje se, dobio je zbog madeža na nosu. Ova praksa davanja pogrdnih nadimaka nije rijetka kod Rimljana. Tako je, primjera radi, pjesnik PUBLIJE OVIDIJE nazvan NAZON odnosno – nosonja. Ciceron je latinsku prozu doveo do nevjerovatne izražajne snage pa se terminom ciceronizam … Nastavi čitati O vremena, o običaji!
Volite svako stvorenje Božje – i celokupno i svaku mrvicu. Svaki listić, svaki zrak Božji volite. Volite životinje, volite bilje, volite svaku stvar. Budeš li voleo svaku stvar – razumećeš i tajnu Božju u stvarima. A shvatiš li je jednom, ti ćeš kasnije početi – svakodnevno i neumorno – da je upoznaješ sve šire i dublje. I zavolećeš, najzad, sav svet vascelom i kosmičkom ljubavlju. … Nastavi čitati Sve je kao okean
HRAST 