Kada bi Bog za trenutak zaboravio da sam ja samo krpena marioneta i podario mi komadić života, moguće je da ja ne bih kazao sve što mislim, ali nesumnjivo bih mislio sve što kažem. Stvari bih cijenio ne po tome koliko vrijede, već po tome šta znače. Spavao bih manje, sanjao više. Shvatio sam da za svaki minut koji provedemo zatvorenih očiju gubimo šezdeset sekundi … Nastavi čitati Marioneta

Procjenjuje se da je na tlu Evrope u periodu 1450-1750. zbog optužbi za vještičarenje mučeno i pogubljeno oko 35 hiljada žena. Naravno, ovi surovi procesi – tužni spomenici ljudskoj gluposti i praznovjerju – nisu mimoišli ni naše prostore. Tako su na tlu Hrvatske na lomačama skončale žene optužene, primjera radi, za “stvaranje oblaka i grada” ili za “letenje i izazivanje suše”. U Srbiji su, pak, … Nastavi čitati Lov na “vještice”

Još prije mog rođenja u moj život se umiješao Branko Radičević, koji se mojoj majci svidio još dok je bila djevojka. U Novom Sadu u to vrijeme bile su u modi neke čaše sa slikama naših pisaca. Bili su na svakoj od njih po jedan naš pisac: Đura Jakšić, Zmaj Jova, Branko…E, po toj čaši sam ja dobio svoje ime. Na čaši je pisalo “Puna … Nastavi čitati Ćopić u kafani

SMAJL BRADARIĆ (1914-1993) decenijama je prikupljao narodne umotvorine, a rukopisnu zbirku od preko hiljadu različitih pjesama i priča zabilježenih na sjeveru i sjeverozapadu Bosne darovao je Zemaljskom muzeju BiH. Bradarićeva zbirka pod naslovom Narodne umotvorine, jedan je od najdragocjenijih artefakata u riznici folklornog arhiva tog muzeja. Godine 2018. zbirka je objavljena u izdanju Slavističkog komiteta i Zemaljskog muzeja. Ovom prilikom izdvajamo tek neke od bisera … Nastavi čitati “Ako odem, nagledah se jada…”

Šta ima draže i dragocjenije od života? Šta ima milije od života? “Života mi moga” – najveća je zakletva u mnogim našim krajevima. Mi nismo u stanju da stvorimo život. Mi ga i ne razumijemo. Ali je s druge strane u ruci našoj mnogo od toga da život učinimo sretnim, spasonosnim i blagoslovljenim, kao i to da život potkopamo, zagorčimo i uništimo. Nije u srca … Nastavi čitati Poštujte život

Što je čoveku budnija i življa duša, to su njegovo robovanje fizičkim potrebama i njegova zavisnost od materijalnih uslova života slabiji i manji. To je stara, oduvek poznata istina, ali zanimljivo je posmatrati njenu savršenu tačnost i strogu primenu u životima ljudi oko nas. Ljudi podležu materiji, robuju joj i pate od nje tačno onoliko koliko je duša u njima uspavana, uzeta ili mrtva. To … Nastavi čitati O duši

STEVAN SREMAC (1855-1906) jedan od najznačajnih srpskih realističkih pisaca (Ivkova slava, Pop Ćira i pop Spira, Zona Zamfirova), radni vijek proveo je kao profesor u gimnazijama u Nišu, Pirotu i Beogradu. Iz Niša se u ljeto 1892. pismom javio sestri. Draga sestro Desanka, Znam dobro da je u redu bilo da ti odmah odgovorim na tvoje poslato pismo puno sadržine, ali moja je, nađavola, takva … Nastavi čitati Pismo sestri

Bio je čovjek legendarne rasijanosti. Zaboravljao je adresu redakcije svog časopisa i ulazio u pogrešne vozove. Iz knjižara bi iznosio knjige zaboravljajući da ih plati (računi bi redovno stizali njegovoj ženi Fransis). Supruzi bi sa neke adrese poslao telegram sa pitanjem: “Gdje treba da budem?”, a ona bi mu odgovorila: “Kod kuće”. Visok 193 centimetra i težak 130 kilograma, sa džepovima punim novina i knjiga, … Nastavi čitati Apostol zdravog razuma

Legenda kaže da su se u noći njegovog rođenja na nebu pojavila dva zmaja. Njegova majka, YAN ZHENGZAI dugo se molila božanstvu – zaštitniku planine Ni – da joj podari muško dijete. Molitve su joj uslišene 551. godine prije naše ere kada je na svijet došao dječak sa izraslinom veličine jabuke na glavi. Znak je to, vjerovalo se u Kini, neobične mudrosti djeteta i svijetle … Nastavi čitati Put čovjekoljublja