Nevesinjska puška našla je odjeka u Krajini i Knežpolјu. Knežpolјci oduvek su poznati buntovnici i borci za slobodu. Još za bune 1834. godine narod je krvavo stradao između Banje Luke i Gradiške. Ustanici su u masama ubijani. U Banjoj Luci, tako su stariji lјudi pričali, među obešenim bilo je samih 70 glava kojima je bilo ime Petar. Uprkos svih tih stradanja, narod je uvek u … Nastavi čitati Buna u Bosanskoj Krajini
Izgredi su se umnožavali na granici. U noći između 11. i 12. aprila 1819, dvojica turskih podanika SAVO MAĐAR i GOJKO KAURIN iz sela Verija (dubička kapetanija) oteli su dva konja austrijskom podaniku Bariću i prodali ih JEŠKU GAVRANOVIĆU. U julu austrijski konzul doznaje da su konji već preprodani i da se nalaze u Brekinji kod LAZE VIKALA i NIKOLE RAUŠA. Na pazaru, u neposrednoj … Nastavi čitati Nemirna granica 1818.
Po pripovijedanju moga parohijanina Turudije, starca od 94 godine, bila je Bosanska Gradiška prije 90 godina vrlo mala i neznatna. Imala je samo 4 srpske, 6 katoličkih i nekoliko turskih kuća. U gradu (za koji se ne zna izvjesno ko ga je gradio) sjedio je DERVIŠAGA SMAILAGIĆ. Njega su poslije odatle istjerali, a došao je takozvani „kul” od četiri čovjeka, koji su upravljali Gradiškom i … Nastavi čitati Gradiška negda i sad
Godina je 1808. U Srbiji traje prvi veliki ustanak pod vođstvom KARAĐORĐA PETROVIĆA, a dvije godine ranije, u avgustu 1806, odigrala se bitka na brdu Mišar kod Šapca. Od potresa izazvanog tom velikom pobjedom ustanika, u Bosni će tlo još dugo podrhtavati. Kako piše VASO ČUBRILOVIĆ, tek nakon Mišara bosanski Srbi uviđaju da je ustanak u Srbiji nešto više od obične pobune, “pokret od dubljeg … Nastavi čitati Smrt banjalučkog kapetana
U jesen 1769. ruska vojska prešla je Dnjestar i započela pobjedonosni pohod preko Moldavije. Rat će na više frontova potrajati do 1774. i okončaće se porazom turskog carstva. U borbama na sjeveru učestvovaće i bosanska vojska, o čemu tih godina, između ostalog, u svom ljetopisu piše MULA MUSTAFA BAŠESKIJA (1731-1809). U osiromašenoj i blatnjavoj Bosni tog vremena vladaju teške prilike i ređaju se samo nesreće. … Nastavi čitati Teške godine
Sukob između biskupa RAFE BARIŠIĆA (1797-1863) i franjevačke provincije Bosna Srebrena u istoriografiji je poznat pod imenom Barišićeva afera. Trajao je punih 14 godina, od proljeća 1832. i imenovanja Barišića za apostolskog vikara pa sve do 1846. kada je taj položaj napustio. Rat Barišića i domaćih franjevaca izazvala je njegova namjera da u svojim rukama skoncentriše svu vlast, a samim tim i novac. Bosanski franjevci … Nastavi čitati Gladni medvjed i hajduci
Kada je pala glava STJEPANA TOMAŠEVIĆA u „glavnom stolnom gradu Jajcu”, poslije Kosova u historiji već četvrtoga „kralja Srbljem, Bosne, Primorja, Humsci zemlji, Dalmacii, Hrvatom, donjim krajem, zapadnim stranam, Usorê, Soli, Podrinju”, onda je papa PIO II, prolio dvije-tri konvencionalne protokolarne suze nad grobom posljednjeg bogumilskog kralja, sretan što se riješio tog patarenskog obraćenika, koji je svojom smrću pitanje „bogumilske kuge” skinuo sa dnevnog reda. … Nastavi čitati Tristogodišnji požar
HRAST 