Sevdalinka

Postanak sevdalinke razjašnjava se dvojako: jedni kažu da je to pjesma begova, pjesma obijesne feudalne gospode, koja su na svojim čardacima, u izobilju i bogatstvu, stvarala ovu bolećivu pjesmu sebi za radost i razonodu. Drugi opet kažu da je to pjesma puka, pjesma naroda koji je kroz patnje i bol, kroz muku i nevolju, kroz radost i veselje, davao oduška svojim osjećanjima, stvarajući tako najdivniju … Nastavi čitati Sevdalinka

Kukavno stanje

Što se je u Bosni i Hercegovini kroz minula četiri stoljeća zanemarilo, danas je već svakomu poznato. Sviestni žitelji već su uvidjeli kako je golema zadaća koju je Njegovo Veličanstvo ćesar austrijski povjerio vojsci svojoj i hrabromu njezinomu vođi. Velevažni dio te zadaće sastoji se u tom da se u obih zaposjednutih pokrajinah što prije valjano uredi uprava i sudstvo, da se iz temelja počne … Nastavi čitati Kukavno stanje

Ostrvo Gradiška 1888.

Ko god nije vidio mora ili koje veće jezero, mogao bi prilikom poplava doći u našu Gradišku, pa bi odmah vidio. Za čovjeka koji nije vješt vodi, zaista bi bilo koliko čudno, toliko i strašno, kad bi pogledao ovoliku vodu i poplavu i s jednu i s drugu stranu Save, vode ladne. Mi u varoši živimo sad kao na kakvom ostrvcu, a sela Čatrnja, Kozinci, … Nastavi čitati Ostrvo Gradiška 1888.

Bosanci i sokolovi

Bosna je jedna od onih rijetkih zemalja u Evropi u kojoj se je sve do danas održao lov sa sokolovima, premda i to malo pomalo prestaje. Lovom sa sokolovima bave se još jedino plemićke obitelji UZEIRBEGOVIĆA u Maglaju na Bosni i ŠIRBEGOVIĆA i SMAILBEGOVIĆA u Tešnju. Izvrsne sokolove za lov hvataju u Ozren planini, pa kad su ih izvježbali idu s njima u lov. Soko … Nastavi čitati Bosanci i sokolovi

Bijela zmija

Katolički narod u Banjojluci vjeruje da ima pod kućnim ognjištem zmija koja kući donosi sreću. Pripovijedaju da je aršin dugačka i bijela kao snijeg i da obnoć, kad ukućani usnu, izađe i pjeva. Narod je veoma štuje i čuva, jer drže da će sreća ostaviti kuću ako je ubiju. U Ljubinju vele pravoslavni da bi umro kućni domaćin ili domaćica ako bi zmiju na ognjištu … Nastavi čitati Bijela zmija

Doktor iz Gradiške

ŠARL IRIJART (1832-1898), francuski novinar i publicista, u ljeto 1875, u vrijeme ustanka, obišao je Bosnu i Hercegovinu. U našoj zemlji putovao je od Novog do Banja Luke, a zatim je prokrstario dijelovima Bosanske krajine koji su bili zahvaćeni ustankom. Irijart je putopis iz Bosne objavio naredne 1876. godine u Parizu. Berbir, turska Gradiška, pruža se na obali Save. Stižemo u njega skoro na zalasku … Nastavi čitati Doktor iz Gradiške

Voz za Banja Luku

ŠARL IRIJART (1832-1898), francuski novinar i publicista, u ljeto 1875, u vrijeme ustanka, obišao je Bosnu i Hercegovinu. U našoj zemlji putovao je od Novog do Banja Luke, a zatim je prokrstario dijelovima Bosanske krajine koji su bili zahvaćeni ustankom. Irijart je putopis iz Bosne objavio naredne 1876. godine u Parizu. Željeznička pruga koja polazi iz Dobrljina, više Novog, a završava se u Banja Luci, … Nastavi čitati Voz za Banja Luku

Kostajnica u ljeto 1875.

ŠARL IRIJART (1832-1898), francuski novinar i publicista, u ljeto 1875, u vrijeme ustanka, obišao je Bosnu i Hercegovinu. U našoj zemlji putovao je od Novog do Banja Luke, a zatim je prokrstario dijelovima Bosanske krajine koji su bili zahvaćeni ustankom. Irijart je putopis iz Bosne objavio naredne 1876. godine u Parizu. Na početku mosta na austrijskoj teritoriji stoji stražar koji me propušta. Na suprotnoj strani … Nastavi čitati Kostajnica u ljeto 1875.

Oganj i krvavi snijeg

Godine 1690. u Nirnbergu je napravljen prvi klarinet, engleski astronom JOHN FLAMSTED opazio je planetu Uran, a u Londonu je osnovana do danas aktivna Barkleys banka. Na našim prostorima trajao je strahoviti Veliki bečki rat (1662-1699) pa je ta godina bila poput najcrnje more. Na inicijativu pape INOĆENTIJA XI, 1683. stvorena je Sveta liga koju su činili Sveto Rimsko Carstvo, Mletačka Republika i Poljska. Tri … Nastavi čitati Oganj i krvavi snijeg

Lakoća osvajanja

Nije teško objasniti zašto su Turci tako lako osvajali na Balkanu. Osmanska invazija vremenski se poklopila sa političkim rasparčavanjem i mnogi su nezavisni kraljevi, despoti i namjesnici malih balkanskih kneževina bez oklijevanja tražili pomoć spolja, kako bi riješili svoje unutrašnje razmirice. Za razliku od rasula koje je vladalo na Balkanu, Osmanlije su vodile dosljednu politiku i jedino su oni raspolagali vojnim snagama i centralizovanom vlašću … Nastavi čitati Lakoća osvajanja