Banja Luka nekad i sad – to su dve neobične fizionomije. Jedna predstavlja prošlost, a druga zamah novog doba. U svoj svojoj celini varoš je nekada izgledala vrlo tužno. Jedino bučni Vrbas, koji je oštro delio dve suprotnosti, istočnjačke mahale i evropske četvrti – u onaj sumorni život unosio je nešto veselosti. U građevinskom pogledu grad se razvijao bez sistema i plana. Zidane su kućice, … Nastavi čitati Novo doba Banja Luke
Počelo je kafanskom tučom, zbog duga od 300 ili 500 dinara, a pretvorilo se u pravi tročasovni rat u kojem je učestvovalo više stotina ljudi. Do popodnevnih časova te srijede, 12. januara 1938. godine, u Omarskoj je ubijeno šestoro, a više od pedeset mještana okolnih sela je teže i lakše ranjeno. Krvoproliće je zaustavljeno tek (prekasnim) dolaskom dva specijalna voza žandarmerije iz Prijedora i Banja … Nastavi čitati Krvava srijeda u Omarskoj
Prijedor, 15. maja – Danas je u Prijedoru obavljeno venčanje Reufa Jahića iz Prijedora sa gospođicom Remzijom Arnautović iz Bosanske Krupe. Kako je Reuf jedinac ovdašnjeg čuvenog aščije Ibrahima Jahića, zvanog Bibić, to je ovaj čin obavljen na najsvečaniji način, uz sudelovanje ogromnog broja građana Prijedora i okoline. Zaruke i venčanje obavljeno je po starom narodnom običaju pa je interesantno da se iznese tok veselja. … Nastavi čitati Kad aščija ženi sina
O tome kakvog je naša zemlja oblika, našao sam u naroda tradiciju koju ovdje bilježim. Po pripovijedanju naroda, naša zemlja izgleda kao jedna velika četverouglasta ploča, koja se na svojim uglovima o samoj dlaci naslanja na četiri stupa, te ti se čini da će ama baš sada pasti. Jedino je što o milosti Božijoj stoji. Ta je ploča jednako duga i široka. Stupovi su joj … Nastavi čitati Svako ima svoju zvijezdu
Bosanski prijatelj najstariji je bosanskohercegovački časopis za književnost i kulturu. Pokrenuo ga je 1850. godine IVAN FRANJO JUKIĆ, a za dvadeset godina postojanja objavljene su četiri sveske. Nakon objavljivanja drugog broja, posvećenog OMER-PAŠI LATASU, Jukić je uhapšen i protjeran iz Bosne. U trećoj svesci, sastavljenoj u progonstvu i štampanoj 1861, časopis je čitaocima predstavio neke narodne poslovice. Gdje je šenluk, tu i hala gori. Gdje … Nastavi čitati Gatala baba da nema mraza…
Besposlenost rađa bolest i pokraćuje naš život, jer nas slabi. Besposlenost je rđa koja mnogo više škodi nego li rad. Ako li je vrijeme najdragocjenije od svijeh stvari, onda je gubitak vremena najveći gubitak, jer izgubljeno vrijeme ne da se dostići, a oni što vele: ima još dosta vremena, rijetko kad svoj posao dogotove. Radimo dakle za vremena, dok ima u nas još snage. Lijenost … Nastavi čitati Izgubljeno vrijeme
Ovo je kćer vrletnog zavičaja, ovo je mati gorskog junaka. Ovo je domaćica u jednom kršu i ovo je uskokinja koja je sa ocem i braćom bježala i tražila novi zavičaj u nevoljnom mjestu, a ostavila sve miline svijeta pa se navikla i ona svakoj nevolji i patnji. Ona je rađala junaka i podizala sa velikom mukom. Ona je podižući mlado čedo još u kolijevci, … Nastavi čitati Crnogorka
Staro doba, zlatno doba! Evo mi je osamdeseta i ja još dobro pamtim da smo zadovoljniji bili onda – vo vremja ono. Rad nas držao i snažio. Nijesmo mislili kako ćemo glavom nebo dodirnuti. Vaktom legni, a vaktom ustani, pa nas zdravlje služilo te smo bili zdravi ko drenovina. Nijesam znao što je kostobolja – Bože učuvaj! A danas, mladić u najljepšim godinama, daj dva … Nastavi čitati Nekad i sad
Četvorica mladih učitelja BOŽIDAR NIKAŠINOVIĆ, NIKOLA ŠUMONJA, NIKOLA KAŠIKOVIĆ i STEVO KALUĐERČIĆ pokrenuli su 1885. godine u Sarajevu list za zabavu, pouku i književnost Bosanska vila. U narednih 29 godina, na stranicama ovog časopisa radove će objavljivati brojni znameniti književnici među kojima su i ALEKSA ŠANTIĆ, JOVAN DUČIĆ, OSMAN ĐIKIĆ, IVO ANDRIĆ i TIN UJEVIĆ. Bosanska vila je s posebnom pažnjom objavljivala narodne mudrosti iz … Nastavi čitati Gledaj konju kakvoga je vrata…
Jugosloveni su tog četvrtka 24. oktobra 1940, sa velikom pažnjom čitali dnevne novine. Dva dana ranije kod Borova se srušio putnički avion, a u nesreći je poginulo 7 osoba, tri člana posade i četvoro putnika. Bila je to druga avionska katastrofa na tlu Jugoslavije za kratko vrijeme. Tačno dva mjeseca ranije, drugi avion kompanije Aero-put, prvog jugoslovenskog preduzeća za civilni saobraćaj, srušio se na Velebitu. … Nastavi čitati Vremeplov: 24. oktobar 1940.
HRAST 