Imao persijski car pravednog vezira Abdula. Jednom se on uputi na konju kroz grad. A u gradu se pobunio narod. Čim ugledaše vezira, opkoliše ga, zaustaviše konja i počeše prijetiti veziru da će ga ubiti ako ne udovolji njihovim zahtjevima. Jedan čovjek se toliko ohrabri da ga uhvati za bradu i stade je vući. Kad pustiše vezira, on dođe caru i izmoli ga da pomogne … Nastavi čitati Vezir Abdul

I kad pojedinac uspe da pobegne na drugi kraj sveta, u život koji za bedu ne zna, to mu ne pomaže mnogo, jer u sebi ponese celo to carstvo bede u malom. Tako se priča o onom mladiću koji je uspeo da iz bednog kraja Bosne ode u Stambol i s vremenom postane vezir, moćan i bogat, toliko bogat da nije znao gde šta ima. … Nastavi čitati Skrivena bijeda

Davno je to bilo, ima valjda skoro četrdeset godina, hodio sam sa ocem Antimom po svoj Rusiji, kupeći priloge za manastir. Zanoćismo jednom na velikoj plovnoj rijeci, na obali, sa ribarima. Sa nama sjede i jedan mladić, lijepog lica, seljak – naizgled mu bješe osamnaest godina. Noć sjajna, tiha, topla, julska… Rijeka široka, para se s nje diže, hladi nas. Katkad tek lako pljusne neka … Nastavi čitati Sve je savršeno, osim čovjeka

Zbog dosade čovek menja kuću, ulicu, varoš, zemlju. Iz dosade menja lektiru, čak i ideje i principe. Čovek ne lovi da ubije životinju, nego da ubije svoje dragoceno vreme. Dosada je došla od civilizacije, preterano umnožavanje zabave dovodi do očajne presićenosti i zatim do mračne dosade. Svet koji je sišao na ulicu, pobegao je od kuće, od sebe, od knjige, od razmišljanja. Muž beži od … Nastavi čitati Bijeg od sebe

Ahmed Dževdet-paša (1822-1895) bio je osmanski učenjak, prvi carigradski kadija, direktor učiteljske škole i ministar prosvjete. Govorio je i pisao turski, arapski, persijski, francuski i bugarski jezik te ga je Porta slala u razne pokrajine kako bi sprovodio reforme državne uprave. U Bosnu je stigao 1863. godine i odatle je u Carigrad poslao nekoliko pisama o bosanskim prilikama i običajima. Pisma Ahmed Dževdet-paše priredio je … Nastavi čitati Bosanci pošteno ašikuju

Ovo niti je napisao kakav naučenjak našeg doba, niti je pak pročitano u društvu kakvog filološkog, ili filosofskog zbora, nego ga je jedan majmun izustio u jednoj velikoj skupštini sviju životinja. Čovjek je životinja bijela, crna, crvena ili bakrena i žuta, raseljena po svima krajevima zemaljske površine, gotovo svuda živi, na isti način kazujući svoje misli govorom. Često upotrebljava on svoj govor da izopačava istinu, … Nastavi čitati Majmun o čovjeku

Bolujem i kopnim u grkom čemeru i nemaštini ljutoj otkad znam za se. Bolan sam, prebolan, brate si moj slatki i medeno ljeto moje, a onako posigurno ne znam šta mi je, šta me boli. Samo ošjećam da je boljka moja velika, i Bog dragi zna ima li joj lijeka i iladža. Snaga mi je sva utrnula i vredovna, a duša prazna, suva i iscijeđena … Nastavi čitati Težakova duša

Nakon tridesetogodišnje austro-ugarske uprave, to jest na kraju školske godine 1907/1908. bilo je u čitavoj zemlji 405 osnovnih škola i to 268 državnih, 126 vjerskih i 11 privatnih osnovnih škola. S obzirom na broj stanovništva, dolazila je jedna škola na 3872 stanovnika. Djece sposobne za školu bilo je 235.214, a od te djece pohađalo je škole oko 15 odsto. Da ova tužna slika bude još … Nastavi čitati Zašto kasnimo i stradamo

Mladići, neka vas ne zanese ljepuškasto djevojčino lice, već bolje pogledajte kako se ona ophodi prema sopstvenoj majci. Ako se uskoro uvjerite da je kćerka predusretljiva, ljubazna i puna poštovanja prema roditeljki – pred vama je Božiji anđeo! Ali ako uočite omalovažavanje, nezadovoljstvo u tonu, drskost, pa čak i prostakluk u ophođenju prema majci, bježite što prije iz te kuće. Neke djevojke bi željele da … Nastavi čitati Ne traži ženu u kolu

Jedna divlja trešnja izrasla je na puteljku iza lijeske i prigušila njeno grmlje. Dugo sam se dvoumio – da li da je posiječem ili ne. Bilo mi je žao. Ta divlja trešnja nije rasla kao grm, već kao drvo, tri vrška u prečniku i četiri aršina u visinu, jako račvasta, kudrava i sva u sjajnom, bijelom, mirisnom cvijetu. Izdaleka joj se osjećao miris. I ne … Nastavi čitati Divlja trešnja