Vukodlak se zove čovjek u koga (po pripovijetkama narodnijem) poslije smrti 40 dana uđe nekakav đavolski duh i oživi ga (povampiri se). Po tom vukodlak izlazi noću iz groba i davi ljude po kućama i pije krv njihovu. Pošten se čovjek ne može povampiriti, već ako da preko njega mrtva preleti kakva tica ili drugo kakvo živinče prijeđe: za to svagda čuvaju mrca da preko … Nastavi čitati Naši vukodlaci
Razbolje se jedan car i reče: “Daću polovinu carstva onome ko me izliječi”. Tada se okupiše svi mudraci i stadoše vijećati kako da izliječe cara. Niko nije znao. Tek jedan mudrac reče da se car može izliječiti. On reče: “Treba naći srećnog čovjeka, skinuti s njega košulju i obući je caru pa će car ozdraviti”. I car posla da traže srećnog čovjeka po njegovom carstvu. … Nastavi čitati Car i košulja
Donio čovjek na pazar kanarinca da ga proda i cijenio ga sto groša. Tu se našao i Nasrudin hodža pa sluša cijenu i gleda, hoće li se ko naći i dati sto groša za onolišnu malu pticu. Nekim se mušterijama činilo skupo i mnogo para, ali se nije dugo čekalo dok dođe zagrijan mušterija i dade vlasniku kanarinca stotinu groša, primi pticu i odnese. Čudeći … Nastavi čitati Nasrudin hodža i tukac
Pošto su srednjovjekovni graditelji, klesari i njihovi šegrti bili oslobođeni plaćanja poreza i mogli su da se kreću po svojoj volji, a posjedovali su čak i svoje sudstvo, zvali su ih slobodni zidari. Mnogi kontinentalni klesari okušali su svoju sreću u Škotskoj i Engleskoj, pri čemu bi trebalo imati u vidu da su tadašnje zanatlije – prije svega graditelji i klesari – ali i naučnici, … Nastavi čitati Tajne slobodnih zidara
Na periferiji malih bosanskih varoši zapazićete karakteristične baštice koje su ponajčešće iza kuće, a ne pred njom. One su obično nepravilnog oblika i minijaturno malene, zbijene u osojno mesto između naličja kuće i susednog zida, ili ograde od visokih dasaka sastavljenih tako da se ni proviriti ne može između njih. Sastoje se od dve-tri povisoke, po veličini nejednake leje, obično eliptična, ali uvek nepravilna oblika, … Nastavi čitati Bosanske baštice
Najveći rimski govornik i pisac MARKO TULIJE CICERON rodio se u Arpinu (srednja Italija) 106. godine prije naše ere. Nadimak Ciceron (cicero-vrsta graška), vjeruje se, dobio je zbog madeža na nosu. Ova praksa davanja pogrdnih nadimaka nije rijetka kod Rimljana. Tako je, primjera radi, pjesnik PUBLIJE OVIDIJE nazvan NAZON odnosno – nosonja. Ciceron je latinsku prozu doveo do nevjerovatne izražajne snage pa se terminom ciceronizam … Nastavi čitati O vremena, o običaji!
Krčme su se u Srbiji, u Bosni i u Hercegovini do skora gotovo samo u pjesmama spominjale, a onako ih nije bilo nigdje u zemlji, osim gdješto po varošima (na primjer u Sarajevu) i u Srbiji pored Save i pored Dunava, ili po planinama, kud nema sela. Kad ko putuje preko zemlje, on ide na konak u selo, gdje ga zastane mrak, pred najbolju kuću, … Nastavi čitati Domaćin
Ta Evropa! Preoteta kći Azije, dovedena od belog bika u novu zemlju. Nije rđavo biti u toj Evropi, u toj “tami”, bleštavo ispresecanoj grčkom misli, srednjovekovnim hrišćanstvom, renesansom i reformacijom, modernom naukom i umetnošću. Svaki kutak ovog kontinenta, koji je možda ipak u osnovi samo privezak Azije, natopljen je atmosferom koju zna da stvori samo zemlja i čovek koji nose tradiciju u sebi. Oh Bože, … Nastavi čitati Jerotić i Evropa
U ljudskom vremenu, u istoriji, čovjek povlači granice i međe, odvajajući staro od novog a sanjajući o budućem, ponosan zbog promjena koje ostvaruje. A šta se to mijenja iz vijeka u vijek, kroz istoriju? Možda sve, zaista sve, osim čovjeka samog. Njegova suština, njegova priroda, dobro i zlo u njemu, ljubav i mržnja, rijetka plemenitost i uporna zloba, bolest i strah od smrti, borba za … Nastavi čitati Živimo u tvrđavama
Krenuvši od najstarijih prikaza ženskog tijela možemo sebi postaviti pitanje kojim tokom i na koji način je ono prezentirano? Prvo što pada na pamet poznavaocima umjetnosti jeste čuvena Wilendorfska Venera. Ona je datirana na period oko 30 hiljada godina prije naše ere i svi se historičari umjetnosti slažu da je ona prikaz idealne žene tog doba. Od fizičkih karakteristika bitno je naglasiti predimenzionirane grudi i … Nastavi čitati Slika žene
HRAST 