Stidak je, kako se često može čuti, onaj posljednji zalogaj na tanjiru ili u tepsiji koji svi mjerkaju, ali ga iz pristojnosti niko ne uzima. No, stidak je i jedan od narodnih naziva cvijeta Orlaya grandiflora. U zavisnosti od naroda i kraja, može biti i moračina, divlji petrušin, faljica ili vratimuž.

Rod je ime dobio po ruskom botaničaru JOHANNU ORLAYU (1770-1829) a naziv vrste grandiflora ukazuje na velike cvjetove. Nauka veli da je riječ o jednogodišnjoj biljci, glatke stabljike, visine do 50 centimetara. Javlja se po utrinama, često kao korov po poljima, pašnjacima, kamenjarima i svijetlim šumama. Cvjeta u maju i junu brojnim bijelim laticama.

U knjizi “Život i običaji naroda srpskoga” objavljenoj u Beču 1867, “troškom narodnijeh priloga i u nakladi Ane udove”, VUK STEFANOVIĆ KARADŽIĆ je zapisao:

“Ova trava ima bijel cvijet, u srijedi malo crven. Srblji pripovijedaju da je ono crveno od prije veće bilo, pa sad svaki dan biva manje: jer već nestaje stida među ljudima”.