Rusija i Evropa

Pitanje odnosa Rusije i Evrope, odnosno slovenskog svijeta i zapadnoevropske civilizacije, u žiži je političkog i naučnog interesovanja već više od dva vijeka. U okviru tih rasprava u Rusiji se tridesetih godina 19. vijeka razvila posebna škola mišljenja – slovenofilstvo. Kao istaknuti ideolog slovenofila izdvojio se Nikolaj Danilevski (1822-1885) koji je 1869. godine objavio djelo „Rusija i Evropa“. Znameniti pisac Fjodor Dostojevski smatrao je da … Nastavi čitati Rusija i Evropa

Jadi Gavre Vučkovića

Narodni tribun, trgovac i spisatelj Gavro Vučković Krajišnik (1826-1876), čovjek nesvakidašnje biografije, ostao je upamćen i po porezu koji je po njemu nazvan. U zimu 1930. godine, o burnom Vučkovićevom životu i njegovom „zlosrećnom poslanstvu u Carigrad“ pisao je tada mladi jugoslovenski diplomata Ivo Andrić. Rođen u selu Dabru (kod Sanskog Mosta) u Bosanskoj Krajini, zaboravljeni bosanski političar i „poslanik opunomoćeni“ Gavro Vučković bio je … Nastavi čitati Jadi Gavre Vučkovića

Švaba

Srbi od davnina upotrebljavaju dva imena za nemački narod i njegove pripadnike: Nemci i Švabe. Smatra se da je ime Nemac (takođe Nijemac i Njemac) najpre moglo proizići iz značenja “čovek koji ne može da govori” ili “nem čovek”, što pretpostavlja da je u pitanju stranac (jer ne zna jezik domaćina). Ovo ime je prošireno kod slovenskih naroda. Ime Švaba (takođe Švabo) jeste samo unekoliko … Nastavi čitati Švaba

Banjalučka čaršija

SOFI MEHMED-PAŠA u prvo vrijeme, koji je prenio stolicu bosanskog sandžak-bega iz Sarajeva u Banjaluku 1533. godine, i FERHAD-PAŠA, posljednji sandžak-beg (1574-1580) i istodobno prvi bosanski paša ili beglerbeg (1580-1588) učinili su mnogo na jačanju Banjaluke kao središta i prerastanju u mnogoljudnu čaršiju. Objekti kakvih nije bilo u drugim sredinama u tom razdoblju (bezistan, musafirhana, mekteb, karavan-saraj, hamam, popločana kaldrma i dr.) potvrđivali su da … Nastavi čitati Banjalučka čaršija

Izgubljeno vrijeme

Besposlenost rađa bolest i pokraćuje naš život, jer nas slabi. Besposlenost je rđa koja mnogo više škodi nego li rad. Ako li je vrijeme najdragocjenije od svijeh stvari, onda je gubitak vremena najveći gubitak, jer izgubljeno vrijeme ne da se dostići, a oni što vele: ima još dosta vremena, rijetko kad svoj posao dogotove. Radimo dakle za vremena, dok ima u nas još snage. Lijenost … Nastavi čitati Izgubljeno vrijeme

Stope u snijegu

Vraćamo se,a za nama ostaju tragovii utisnute stope u snijegu,znamo: čekaju nas rodni pragovii sela naša na brijegu. Daleko oko naszvone široke bjeline– mjesec je pomilovao redomsvaku našu stopu. Vraćamo se,a s obje strane prate nasširoki naši lugovii nebo od srebrai mjesec puni tragovi. Vraćamo se i znamo:čekaju nas rodni pragovii sela na brijeguu snijegu. Hasan KIKIĆ Nastavi čitati Stope u snijegu

Crnogorka

Ovo je kćer vrletnog zavičaja, ovo je mati gorskog junaka. Ovo je domaćica u jednom kršu i ovo je uskokinja koja je sa ocem i braćom bježala i tražila novi zavičaj u nevoljnom mjestu, a ostavila sve miline svijeta pa se navikla i ona svakoj nevolji i patnji. Ona je rađala junaka i podizala sa velikom mukom. Ona je podižući mlado čedo još u kolijevci, … Nastavi čitati Crnogorka

Novine i Kočićevi jadi

Student filozofije PETAR KOČIĆ iz novina je doznao da je izvjesna MILICA VUKOMANOVIĆEVA vjerena za drugog. Ubijeđen da se radi o njegovoj najvećoj ljubavi Milki s kojom se dugo dopisivao, nesretni Kočić 10. januara 1903. godine iz Beča piše njenom ocu Stevi. Poštovani Gospodine! Ovo je pismo u prvi mah namijenjeno Vašoj ćerki Milki. Poslije sam se predomislio, da je bolje za Vašu ćerku da … Nastavi čitati Novine i Kočićevi jadi

Kukavno stanje

Što se je u Bosni i Hercegovini kroz minula četiri stoljeća zanemarilo, danas je već svakomu poznato. Sviestni žitelji već su uvidjeli kako je golema zadaća koju je Njegovo Veličanstvo ćesar austrijski povjerio vojsci svojoj i hrabromu njezinomu vođi. Velevažni dio te zadaće sastoji se u tom da se u obih zaposjednutih pokrajinah što prije valjano uredi uprava i sudstvo, da se iz temelja počne … Nastavi čitati Kukavno stanje

Ostrvo Gradiška 1888.

Ko god nije vidio mora ili koje veće jezero, mogao bi prilikom poplava doći u našu Gradišku, pa bi odmah vidio. Za čovjeka koji nije vješt vodi, zaista bi bilo koliko čudno, toliko i strašno, kad bi pogledao ovoliku vodu i poplavu i s jednu i s drugu stranu Save, vode ladne. Mi u varoši živimo sad kao na kakvom ostrvcu, a sela Čatrnja, Kozinci, … Nastavi čitati Ostrvo Gradiška 1888.