Jedan od prvih uslova, koji svi priznaju za sreću u životu, to je onaj koji ne kida stalnu vezu čovjeka s prirodom, to jest život pod otvorenim nebom, na sunčevoj svjetlosti i na čistom vazduhu, život sa zemljom, biljem i životinjama. Svi su ljudi vazda smatrali velikom nesrećom ako je ko lišen toga. Zatvoreni u tamnicama najviše osjećaju taj nedostatak. Pogledajte sad na život onih … Nastavi čitati Pet uslova za sreću
Šezdesete godine 20. stoljeća predstavljaju burni period hladnoratovskog desetljeća obilježen neprekidnom borbom supersila. U tom razdoblju radi se na amerikanizaciji svijeta kroz dugoročne i kratkoročne ciljeve. Trebalo je svijet oblikovati po američkom modelu i istovremeno podrivati komunističku ideologiju. Odmah nakon raskola sa Staljinom 1948. godine započinje i amerikanizacija jugoslavenskih prostora. Po američkom konceptu, potrošačko društvo u Jugoslaviji brzo se razvijalo. Evropski konzumerizam je zamijenjen američkim … Nastavi čitati Amerikanizacija Jugoslavije (1)
Stabla su za mene uvijek bila najuvjerljiviji propovjednici. Duboko ih poštujem kad žive u grupama, u šumama i lugovima, a još više kada su usamljena. Stoje poput samotnjaka, ali ne kao pustinjaci koji su se udaljili zbog neke svoje slabosti, već kao veliki, usamljeni ljudi. Kao BEETHOVEN ili NIETZSCHE. U njihovim krošnjama šumi svijet, korijenje im počiva u beskonačnom; no ne gube se u njemu, … Nastavi čitati Slušajte stabla
Jednom se kod mene bila odomaćila lisica. U početku je dolazila na proplanak, ali čim me vidi, uplaši se i pobegne. Dešavalo se da joj ostavim nešto od hrane i odem, a ona to onda pojede. Kasnije se potpuno oslobodila i toliko se navikla na mene da je počela za mnom da trčkara kao kuče. Dok sam bio u keliji, ona bi sedela ispred i … Nastavi čitati Monah i lisica
Otkako se misli i piše, na ovom svetu neprestano se tvrdi i ponavlja kako je “od svih zala na zemlji najgore zlo čovek”, kako je “čovek čoveku vuk”. I sam sam često tako pisao, delom na osnovu iskustva, delom što sam osećao potrebu da to ponavljam za drugima. Ali, s godinama moj se pogled sve više zaustavlja na drugoj, protivnoj strani medalje. I ja ne … Nastavi čitati Šta sve čovjek može
Čin kupovanja zamišljen je kao čin odmora. Barem je ideja tako plasirana i možda zamišljena. Sve manje vjerujem u to. Lakše je manipulirati opijenim umovima. Danas, kupujući mi ne odmaramo nego nas zaslijepljuje masa natpisa sa akcijama blještavih boja i onim skrivenim do 50%. Naš vidni korteks percipira sniženje i hrlimo omamljeni ka tom proizvodu, ali to „do“ nije bez razloga skriveno. Konzumerizam, kapitalizam ali … Nastavi čitati Ludilo kupovine
Nacionalizam je, dakle, prevashodno negativitet, nacionalizam je negativna kategorija duha, jer nacionalizam živi na poricanju i od poricanja. Mi nismo ono što su oni. Mi smo pozitivan pol, oni negativan. Naše vrednosti, nacionalne, nacionalističke, imaju funkciju tek u odnosu na nacionalizam onih drugih: mi jesmo nacionalisti, ali oni su to još i više, mi koljemo (kad se mora), ali oni još i više; mi smo … Nastavi čitati Mi i oni
Niko ne voli čoveka koji se vajka. To treba imati uvek na umu, pri svakom i službenom i privatnom razgovoru sa strancima. Od čoveka koji u razgovoru otkriva nedostatke i potrebe svoje egzistencije, svak se sklanja i beži, kao od zgrade koja se osipa i ruši. A svakome je prijatan čovek koji se u razgovoru ne žali na sudbinu i ne traži ništa od ljudi. … Nastavi čitati Prijatan čovjek ne traži ništa
Hercegovački sveštenik TOMA A. BRATIĆ (1875-1929) bio je marljivi istraživač istorije i sakupljač narodnog blaga. Zapise o prošlosti objavljivao je u nizu časopisa tog doba, a nekoliko godina bio je saradnik Glasnika zemaljskog muzeja. Školovao se u Žitomisliću i na bogosloviji u Reljevu kod Sarajeva nakon čega je bio paroh u Blagaju i vjeroučitelj u Mostaru. U radu “Ptice u narodnom vjerovanju” Bratić piše da … Nastavi čitati Ždralovi
Po Rečniku srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika u izdanju SANU (Beograd, 1968), žetvar je sedmi mjesec u godini, nama poznatiji kao jul (po Juliju Cezaru). To je vrijeme sakupljanja plodova sa polja – prikupljanje hljebnog zrna – i nekada i sada najvažniji događaj u životu ljudi. Žetvar tako, po narodnom jeziku, dolazi nakon trešnjara (juna), a smijeniće ga gumnik (avgust). Po Mesecoslovu kojeg je priređivao … Nastavi čitati Žetvar
HRAST 