Austrijski konzul Paul fon Miteser izvjestio je svoje pretpostavljene u junu 1810, dvije godine nakon dolaska u Travnik, o prilikama u Bosni, njenom stanovništvu, prirodnom bogatstvu i privredi. Pojedinim bosanskim gradovima Miteser je posvetio nešto više pažnje, a u njegovom izvještaju detaljno je popisano šta sve Bosna može da ponudi Beču. Krupa: Ovdje se osim krava mnogo prodaju ovce u austrijske zemlje. Raja je dvije … Nastavi čitati Fon Miteser o Bosni

Spram bolesti i njihovih pojava našao se naš narod nemoćan kao dijete koje hvata jeza i strah pred olujom, te bi se podavao sanjarenju usred tišine mjesecom obasjanih šuma i gorskih jezera, u blagom miru klanaca i pećina svojih, a bujno maštanje dovelo bi Bošnjaku i Hercegovcu pred oči priče o vilama i vilinskom kolu, o stuhama što kroz vazduh lete na gorske vrške da … Nastavi čitati Vilinsko kolo

Nakon smrti Hatidža-hanume, kćerke Šahin Hasan-paše Glasinčanina, Šerijatski sud u Sarajevu sačinio je u junu 1727. godine popis njene imovine. Ovaj dokument, objavljen u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke, otkriva veliko bogatstvo kojim su u 18. vijeku raspolagale pojedine bosanske porodice, ali i govori mnogo o prilikama, običajima i načinu života u osmanskoj Bosni. Popis je vrlo detaljan i na njemu se nalazi čitava njena imovina … Nastavi čitati Blago jedne pašinice

Pronašli su u Bosni, kao nigde u svojoj postojbini, bezbroj savršenih kombinacija od šume, vode, visoravni, lepog vazduha i hlada. U tim samoćama pronašli su postepeno i Bosanca kao čoveka i dušu. Upoznali su narod koji čudno i neumorno priča, koji ima prošlost punu sjaja i lepote, koji voli pesmu i svirku, koji zna napamet tajne šume i njenih lepota i strahota, rajskih tišina i … Nastavi čitati Lijepa tišina

Drvenu džamiju Hadži-Osmaniju na Pobrđu valja spomenuti ne zbog neke njezine arhitektonske specifičnosti nego upravo zato što ona čuva narodu uspomenu na glasovitog Budalinu Tala, osebujnog i jedinstvenog junaka cjelokupne naše narodne epike. U Banjoj Luci, naime, postoji i dan-danas vrlo živa predaja da je Budalina Tale u jednoj buni Krajišnika protiv bosanskog vezira poginuo zajedno s Hrnjicom Halilom u Banjoj Luci i da je … Nastavi čitati Sudbina Budaline Tala

Po svojoj unutrašnjoj konstrukciji Bosna je bila najsloženija država među Južnim Slovenima. U Hrvatskoj je živeo homogen katolički, a u Srbiji i Bugarskoj homogen pravoslavni elemenat. Zeta je imala i pravoslavnih i katolika. U Bosni su, međutim, kroz celu njenu prošlost postojale tri vere: ranije pravoslavna, katolička i bogumilska, a posle pravoslavna, katolička i muslimanska. I to tri vere, koje su jedna drugoj bile manje … Nastavi čitati Najsloženija zemlja

Kada u martu prvi proljetni vjetrovi dunu kroz planine, pa i u samoj gorskoj šumi stane kopnjeti snijeg, onda se i u bosanskom sredogorju u velikom broju javlja drozd. Njegovo cvrljuganje daleko se ori u proljetnjem zraku, kao kada bi htio svemu svijetu oglasiti da je sretno umakao svim opasnostima zimskog boravišta na jugu, pa opet stigao u zavičaj svoje mladosti. Gotovo je čudo gdje … Nastavi čitati Divna pjesma drozdova

Među engleskim putnicima 17. vijeka zapaženo mjesto svakako zauzima Henry Blount (1602-1682). Kao treći sin veleposjednika Thomasa Blounta, stekao je zavidno obrazovanje na Oksfordu nakon čega je nekoliko godina putovao Evropom. On se 1634. godine iz Engleske uputio u Carigrad, a od Splita do Beograda (preko Bosne) kretao se sa karavanom turskih i jevrejskih trgovaca. Putešestvije kroz Bosnu opisao je u djelu “A Voyage Into … Nastavi čitati Englez i ljuti janičar

Da je u bespućima interneta i zemljici Bosni odavno sve moguće, dobro je poznato. Na top listi bosanskih čuda zapaženo mjesto svakako zauzima i nevjerovatna transformacija Huseina Đoze (1912-1982). Bivši pripadnik SS Handžar divizije i vatreni poklonik Hitlera i Himlera, posljednjih je dana na pojedinim bosanskim portalima proglašen za istaknutog antifašistu i humanistu, ali čudima tu nije kraj. Ova znamenita bosanska glava istovremeno je “nataknuta” … Nastavi čitati Slučaj Đozo

Specijaliteti u Banja Luci su: bijeli katmer-ćureci i bijela pogača pečena u pepelu, a kajmak-baklava u Ferhad-pašinom dvoru je takva da joj nema ravna na nastanjenom dijelu zemlje. Ona je tako sočna da na nju metneš tepsiju utonula bi. To je slatka i ukusna baklava. Od voća, međutim, trešnje budu toliko slatke, sočne i ukusne da im nema ravnih u evropskoj Turskoj (Rum), Arabiji ni … Nastavi čitati Banjalučka trešnja